Josif Pančić - feljton

Edukativne teme o prirodi, ekološke i ostale teme vezane za njenu zaštitu. Upoznaj prirodu da bi umeo da brineš o njoj, i da bi ti ona dala više.

Moderator: Moderatori

Post Reply
User avatar
barda
Freebiking druid
Posts: 1343
Joined: 14 Mar 2008, 13:57
Location: Novi Sad
Contact:

Josif Pančić - feljton

Post by barda »

Feljton Večernih Novosti

Interesantni izvodi iz feljtona:

Jer sredinom XIX veka, u vreme kada je Josif Pančić započeo prva botanička istraživanja, teritorija Srbije faktički je još bila terra incognita, što se zaključuje, između ostalog, i iz sledećeg:
- Na balkanskim kartama Nemca, profesora u Berlinu, Hajnriha Kiperta (1853), više oblasti središnjeg dela poluostrva bile su označene belom mrljom (oznakom za nepoznatu, neispitanu zemlju) poput nekih predela u Africi.
- Čuveni francuski botaničar, profesor getingenskog univerziteta, Antoan Grizebah je tridesetih godina 20. veka u jednom od svojih studija izjavio: “Srbija... malo obećava botaničarima.”

Pančić se zato prvi prihvatio mukotrpnog posla da demantuje Grizebaha kao i da pravim sadržajima ispuni bele mrlje na geografskoj karti Srbije. Ono što je naumio, učinio je, i to na velelepan i dokumentovan način. U istraživanjima prirode tada nerazvijene Srbije uložio je nadljudski napor, jer mu sudbina nije bila svagda i uvek naklonjena. Danas je, zahvaljujući i pionirskim poduhvatima Josifa Pančića, dokazano da naša zemlja pripada onoj maloj grupi evropskih zemalja (i u svetu ih nema mnogo) sa prebogatim biodiverzitetom. A poznato je da ukoliko je biodiverzitet nekog predela (bioma) bogatiji i raznovrsniji, utoliko je on stabilniji, pouzdaniji i otporniji na nepovoljne tehnološke uticaje i ljudske eko-nasrtaje.

....Uspon na Rtanj uvukao ga je u pravi istraživački vrtlog, ludu trku i duga iscrpljujuća traganja da sazna identitet nepoznate fele koju je pronašao na severnim liticama planine. Ušao je u avanturu kakva ni u snu ne bi mogla da se doživi, ali koju mu je spontano priredila majka priroda - šireći u njemu neizrecivo duhovno blaženstvo. Radilo se, kako se posle dvadeset godina hoda po mukama ispostavilo, o čudesnoj, prastaroj stanovnici središnjeg dela Balkana, pravom malom botaničkom kolačiću - Ramonda serbica. Kad se upustio u nadmetanje s anonimnom biljkom, Pančić nije ni slutio da ga sudbina priprema za narednu još dramatičniju pustolovinu, čija pozornica će biti suprotni, zapadni, podrinjski, za njega - profesionalnog botaničara, davno maštani kraj Srbije.
Tako će ga decenijama opterećivati dve sumnje, dve zagonetke - identitet ramonde i omorike....

Ali, povrh svega, najmarkantnija i najsadržajnija ilustracija životne i empirijske odiseje Josifa Pančića, svakako je otkriće četinara omorike, krune njegove karijere i životnog puta, i povezivanje njegove sudbina s tom zimzelenom lepoticom s planine Tare. Nagoveštaj o njenom postojanju dobio je 1855. godine kao 40-godišnjak. Međutim, trebalo mu je 20 narednih godina da je, najzad, pronađe i da se “susretne” licem u lice s njom. Potom, sledila je decenija iscrpljujućih napora da ubedi evropski učeni svet o njenom realnom postojanju i raritetnim vrednostima. Ovaj feljton pokušava da reinterpretira baš tu odiseju, botaničku ljubav na prvi pogled između Josifa Pančića i omorike, tog prelepog “živog fosila ledenog doba”!

Pančić je vidovito naslutio da će omorika, “živi fosil ledenog doba”, i u budućnosti biti u centru pažnje stručnjaka i javnosti. Na njeno žitije, telesni sastav i ekologiju ustremili su se mnogobrojni domaći i inostrani naučnici mlađih pokolenja. Pre svega, interesovalo ih je koji prostor omorika zauzima i na koliko lokaliteta su rasprostrta njena staništa. Ispostavilo se da je u pitanju relativno sveden prostor oko srednje i gornje Drine, gde se susreće u malom broju primeraka na nekoliko lokaliteta. I nigde više na svetu!
FotoSat (autentični motiv na vašem zidu) - TRIP foto priča -> prati moj TREK
Post Reply